Kolesterol u našem organizmu nije nametnik. Organizam normalno sadrži otprilike 100 g kolesterola, koji se nalazi u središnjem živčanom sustavu, u mijelinu oko živaca, u staničnim membranama i u slobodnim molekulama.
Nužan je za sintezu hormona u nadbubrežnim žlijezdama, jajnicima i testisima.Dakako, kolesterol u krvi dijelom potječe iz hrane, ali najveći dio kolesterola koji se slobodno kreće u krvi organizam stvara särn. Primjerice, na dan se 800 do 900 mg kolesterola prerađenog u žuč izlučuje u tanko crijevo.
Kolesterol se također vezuje za bjelančevine (lipoproteini). U krvi postoje dvije vrste bjelančevina: lipoproteini niske gustoće (LDL) i lipoproteini visoke gustoće (HDL).
Lipoproteini niske gustoće (LDL) prenose kolesterol u stanice tjelesnih tkiva, a osobito na stijenke arterija, na kojima se tako talože naslage masti. Oblaganje stijenki krvnih žila masnoćom, zbog čega se one mogu posve začepiti, pribavilo mu je naziv loš kolesterol.
Posljedice suženih, odnosno začepljenih arterija mogu biti:
– upala arterija u donjim udovima,
– angina pektoris ili tromboza srčanih krvnih žila (infarkt),
– moždani udari, koji katkad rezultiraju oduzetošću.
Lipoproteini visoke gustoće (HDL) otpremaju kolesterol u jetru, iz koje se on zatim izlučuje. Ne taloži se na stijenke krvnih žila, štoviše, uklanja naslage s njihovih stijenki. Stoga je taj kolesterol i nazvan dobrim kolesterolom. Visoka razina HDL- -kolesterola u krvi bitno smanjuje opasnost od kardiovaskularnih incidenata.