Koliko jesti?

Autor: altis

Danas se često dešava da novo znanstveno istraživanje pobija zaključke nekog prethodnog. Isto tako, prije 30-ak godina je vrijedilo pravilo da je ključ dugog života obilna i zdrava prehrana, dok danas važi mišljenje da žive dulje oni  koji  jedu malo i oskudno.

To su potvrdila brojna istraživanja, između ostalih i Centar za dijabetes s Harvarda.

I na životinjama su rađena brojna istraživanja koja pokazuju da jedinke sa unosom hrane manjim za 30%  žive dulje od onih čija je prehrana “normalna”. Upravo je takav razvoj događaja, povezan s hormonom inzulinom. Istraživanja potvrđuju da dugovječnost ovisi o tome kako inzulin djeluje na masne stanice.

Koliko jesti?Tako su rađeni i pokusi na laboratorijskim miševima kojima je nedostajao specifičan gen – receptor inzulina, pa su mogli uzimati hranu po volji bez slaganja masnih naslaga i živjeli su dulje od laboratorijskih miševa sa uobičajenom prehranom (18% dulji životni vijek).

Osim toga,  ti miševi su imali 50%-70% manje masnog tkiva i nije dolazilo do razvitka dijabetesa kao kod druge skupine.

Dokazano je također da je masno tkivo glavni izvor slobodnih radikala koji su pak zaslužni  za oštećenje naših organa.

Hormon inzulin je zapravo ključ našega života, ili – jedan od osnovnih ključeva života, što pokazuje I činjenica da ljudi s dijabetesom tipa 1, čija gušterača ne proizvodi inzulin, mogu bez problema umrijeti ukoliko si ne daju pravovremeno neophodnu injekciju.

Inzulin djeluje na sve stanice i na cijeli naš metabolizam glukoze koja hrani mišićna i ostala tkiva pa se stoga i naziva dirigent hormona metabolizma. Inzulin također omogućuje taloženje masnih stanica.

Možda će vas zanimati…