Kolesterol po organizmu raznose lipoproteini; oni dakle služe kao prenosioci. Dijelimo ih na lipoproteine niske gustoće i lipoproteine visoke gustoće.
Lipoproteini niske gustoće raznose kolesterol u stanice i u stijenke arterija, koje su najčešće mjesto taloženja masti. Stoga kolesterol što ga raznose lipoproteini niske gustoće (LDL-kolesterol) nazivamo lošim kolesterolom.
Lipoproteini visoke gustoće, naprotiv, raznose tzv. dobar kolesterol (HDL-kolesterol). Njihova je zadaća upravo »očistiti« stijenke arterija od masnih naslaga.
Normalne su vrijednosti kolesterola u krvi:
– ukupna količina kolesterola 2 g/l ili niža
– LDL-kolesterol manji od 1,30 g/l
– HDL-kolesterol veći od 0,45 g/l
– omjer između razine ukupnoga kolesterola i razine HDL-kolesterola niži od 4:1.
Zna se da je opasnost od nastanka kardiovaskularnih bolesti dvostruko veća ako je razina kolesterola viša od 1,8-2,2 g/l, a čak četiri puta veća ako je viša od 2,6 g/l.
Međutim, kako smo vidjeli, razina ukupnoga kolesterola nije dostatan podatak za utvrđivanje stvarnog stupnja rizika od kardiovaskularne bolesti. Pokazalo se da je razina ukupnoga kolesterola u krvi u 15% osoba koje su preboljele infarkt miokarda bila između 1,5 i 2 g/l.
Razinu ukupnoga kolesterola višu od 2 g/l ima čak 53% Amerikanaca u dobi od 2 do 21 godine, a samo 21% njihovih vršnjakaiu Francuskoj.
Obdukcijom tijela američkih vojnika poginulih u Vijetnamu pronađeno je da je čak 40% imalo teška oštećenja krvnih žila.
Za žene u fertilnoj životnoj dobi hormoni su prirodna zaštita od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, u žena koje uzimaju kontracepcijske tablete opasnost od nastanka kardiovaskularnih bolesti devet je puta veća nego u onih koje ih ne uzimaju. Ako uz to i puše, opasnost je još veća.
Istraživanja pokazuju da je stopa smrtnosti muškaraca i žena mnogo veća ako im je razina kolesterola u krvi preniska. Opasnost od karcinoma u njih je trostruko veća od prosječne.
