U nekim zapadnim zemljama, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, razina kolesterola u krvi postala je opsesijom koja povremeno graniči s paranojom.
Suprotno uvriježenome mišljenju, kolesterol nije nikakav uljez u našem organizmu. On je prirodna vrsta tjelesne masti i postaje opasnom tek u prevelikim količinama. U ljudskome organizmu, zapravo, može biti i više od 100 g kolesterola. Kolesterol ima važnu ulogu u životu stanica.
Zahvaljujući njemu, održava se propusnost stanične membrane. To je supstanca koja se u jetri može pretvoriti u žučne soli (važne za proces probave), u nadbubrežnim žlijezdama u hormone (nužne u obrani od stresa), a u koži u vitamin D (potreban za pravilan rast kostiju).
Povećana količina kolesterola u krvi opasna je zato što povećava opasnost od taloženja masnih tvari i kalcija na stijenke krvnih žila, zbog čega se sužava njihov promjer.
Kada se to dogodi, smanji se protok krvi kroz žile, što može prouzročiti različitekardiovaskularne probleme: anginu pektoris, cerebrovaskularne bolesti, otvrdnuće arterija, visok krvni tlak i, u krajnjem slučaju, infarkt miokarda (kada se zbog začepljenja srčanih krvnih žila protok krvi iznenada posve prekine).
Važno je znati da je kolesterol u krvi dvojakog podrijetla: 70% sintetizira jetra, što znači da ga organizam stvara sam, a preostalih 30% dobivamo iz hrane.
Drugim riječima, netko može jesti samo mrkvu i piti samo vodu a da razina kolesterola u njegovoj krvi ipak dosegne kritične vrijednosti.
Profesor Apfelbaum, jedan od najglasovitijih nutricionista, tvrdi da su »kolesterol dobiven iz hrane i kolesterol koji stvara organizam vrlo rijetko međusobno povezani, a u određenim slučajevima jedan s drugim nemaju baš nikakve veze«.
Stupanj apsorpcije kolesterola iz hrane varira između 30% i 80%.
Što je količina kolesterola dobivenoga iz hrane manja, to se intenzivnije stvara onaj u jetri.
Time se, međutim, povećava opasnost od stvaranja žučnih kamenaca, koji mogu prouzročiti žučne napadaje.
