Proteinska dijeta temelji se na drastičnom smanjenju ugljikohidrata te je postala izrazito popularna posljednjih godina. Navedena dijeta uspješno reducira masno tkivo uz istovremeno zadržavanje mišićne mase.
U proteinskoj dijeti peporučuje se da unosite 30 % – 60 % ukupnih kalorija iz proteina.
Usporedbe radi, Američko udruženje za kardiovaskularna oboljenja, Udruga za smanjenje kolesterola, Nacionalni medicinski program obrazovanja, kao i Američko društvo za borbu protiv raka preporučuju dijete u kojima se manji postotak kalorija unosi kroz proteine (hranjive tvari koje su nam od esencijalnog značaja za izgradnju, održavanje i resintezu tkiva u tijelu).
Razlog tome leži u činjenici da proteinska dijeta izrazito potiče unos mesnih proizvoda što može značajnije povisiti kolesterol i trigliceride te samim time stvoriti pritisak na stijenke krvnih žila.
Tako se navedena dijeta preporučuje provoditi u kraćim vremenskim intervalima te preporučamo da se kod starijih osoba provjeri razina kolesterola i triglicerida.
Svaka proteinska dijeta je blizak rođak njihovih prethodnika odnosno dijeti bez ugljikohidrata. Iako se sve proteinske dijete, poput najpoznatije Atkinsove, fokusiraju na niski unos ugljikohidrata, dopuštaju unos ugljikohidrata veći nego u proteinskoj dijeti.
Proteinska dijeta je u svakoj svojoj varijanti siromašna po pitanju unosa ugljikohidrata, ali se pokazala efikasnom što se tiče mršavljenja. Bez obzira na navedeno, proteinska dijeta ima mnogo nedostataka.
Zabranom ugljikohidrata tijelo ulazi u metaboličko stanje koje se naziva ketoza, pri čemu sagorjeva vlastite masti kao gorivo što dovodi do mršavljenja.
U normalnim okolnostima tijelo primarno sagorjeva ugljikohidate kao gorivo – to je glavni izvor energije za mozak, srce, kao i sve druge organe.
Kao rezultat proteinske dijete, uz izostanak unosa ugljikohidrata Vaše tijelo će početi dominanatno koristiti masti, a ne ugljikohidate kao primarni izvor vlastite energije.
Tako se prilikom tog procesa tope masne zalihe nakupljene na našim bedrima, bokovima, stražnjici i slično. Međutim, mršavljenje putem ovakvih proteinskih dijeta za sobom nosi i razne zdravstvene probleme: povećanje rizika za razvoj raka, potencijalno oštećenje bubrega, povećanje kolesterola, mogućnost razvitka bolesti srca, porast tlaka, osteoporoza, problemi sa želucem, mučnina, vrtoglavica i sl.
U svakodnevni život svakako uvrstite umjereno vježbanje i unos dodatnih vitamina i minerala obzirom da njihov unos putem prehrane nije dostatan.
Preporuča se unos svih vrsta riba i mesa, kao i jaja. Pripazite kod načina pripreme – da se namirnice pripremaju na vrlo malo ulja, na grillu ili kuhane.
Kod piletine i puretine se preporuča skidanje kože obzirom da ona sadrži dosta masnoća. Svakako izbjegavajte pohanje namirnica.
Dozvoljene namirnice su i grah, soja te mliječni proizvodi s malo masnoća, ali u ograničenim količinama.
Kod same dijete, količine unesene hrane inače nisu strogo ograničene, ali ipak nemojte pretjerivati s njihovim unosom. Od napitaka možete piti i kavu i čaj bez šećera (posebice zeleni čaj obzirom da je on odličan za detoksikaciju organizma).
Ovu dijetu možete držati najviše sedam dana. Za period duži od navedenog, trebali biste se savjetovati s liječnikom.
Ukoliko prekidate dijetu nakon spomenutih 7 dana (maksimalno), dalje biste trebali nastaviti sa kvalitetnom i zdravom prehranom, umjerenim unosom hrane, večerom do 18 sati najkasnije te umjerenom tjelesnom aktivnošću, sve kako se izgubljeni kilogrami ne bi vratili. Na oprezu kod ove dijete bi trebali biti one osobe koje pate od srčanih i bubrežnih bolesti te dijabetičari.