Proteini su kamen temeljac života. Svaki protein sastoji se od jednog ili više lanaca aminokiselina. Proteini su odgovorni za rast, razvoj i obnovu tjelesne građe na različitim razinama.
Oni djeluju na mišiće, vezivno tkivo, kosti, tkiva, organe, ali i nokte, kožu i kosu te enzime, hormone i antitijela koja jačaju naš imunološki sustav.
Uz ugljikohidrate, bjelančevine kao izvor energije igraju važnu ulogu, osobito u misaonim procesima u mozgu. Bjelančevine neposredno utječu na našu učinkovitost, raspoloženje i kreativnost.
Kad hranom uzimamo bjelančevine, one se u izmjeni tvari raspadaju na aminokiseline koje zatim stvaraju tjelesne bjelančevine.
U tu svrhu našem tijelu su potrebne 22 različite aminokiseline. Najveći dio tih kiselina tijelo može proizvesti samo, a devet ih moramo redovito uzimati hranom.
Te esencijalne, dakle po život važne aminokiseline služe očuvanju našeg zdravlja i učinkovitosti.
Tek bjelančevine omogućuju metaboličke procese, pokrete mišića (između ostalog i srčanog mišića) i prijenos signala u mozak. I „popravci“ u stanicama mogući su samo uz pomoć bjelančevina. Za metabolizam bjelančevina tijelo treba imati dovoljno vitamina, minerala i elemenata u tragovima.
Proteini pomažu pri održavanju vitkosti
Proteini su zasitni i povoljno djeluju na našu liniju. Nutricionisti zbog toga namirnice bogate proteinima nazivaju “fatburnerima”, dakle pomagačima pri izgaranju masti. Tijelo mora potrošiti vrlo mnogo energije kako bi od nemasnog komada piletine proizvelo tjelesnu bjelančevinu.
Za četiri kilokalorije proteina tijelo troši jednu kilokaloriju zaliha masti. Zadaća bjelančevina u tijelu zahtijeva mnogo snage, pa se one zato brzo troše i moraju se stalno dodavati. U pogledu kalorija, bjelančevine su podjednake ugljikohidratima: jedan gram bjelančevina odgovara četirima kilokalorijama.
Čovjekova potreba za proteinima iznosi oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase ( kod sportaša 1,6 grama po kilogramu tjelesne mase).
Zbog dobrih svojstava proteina, ne može se ništa prigovoriti povećanom udjelu bjelančevina u prehrani zdrave osobe.
Hrana u kojoj ima više bjelančevina, a manje ugljikohidrata, smanjuje sve „loše“ vrijednosti u krvi, a vrijednost „dobrog“ HDL – kolesterola raste.
Životinjski i biljni proteini
Bitno je odakle proteini potječu. Uzimamo li, na primjer, previše visokokvalitetnih bjelančevina životinjskog podrijetla u kojima ima mnogo zasićenih masnih kiselina, one se talože u vezivnom tkivu i zglobovima. Pretjerano uzimanje tih proteina remeti zalihe kalcija, šteti bubrezima i jetri te može izazvati povećanu kiselost i giht. S druge strane, nedovoljna količina kvalitetnih proteina izaziva tjelesnu i duševnu klonulost, nepovoljno djeluje na imunološki sustav i osjetno ubrzava proces starenja.
Proteini životinjskog podrijetla tijelo može vrlo dobro preraditi – one su po strukturi slične čovjekovim bjelančevinama – i trebale bi se svaki dan nalaziti na jelovniku.
Riba se pokazala posebno dobrom, boljom od mesa i sojinih proizvoda. Preporučuju se takozvane nemasne ribe poput pastrve, štuke, bakalara, grgeča i lososa.
Međutim, dobre su i bjelančevine iz kokošjih jaja, u omletu ili kajgani pripravljenoj od više bjelanjaka, a manje žumanjaka, mlijeka i (nemasnog) sira.
Proteini biljnog podrijetla imaju prednost jer su najčešće nemasne. Osobito ih ima u soji i drugim mahunarkama. Leća je, na primjer, najbolji izvor energije. Sastoji se od 23 % proteina i samo 1 % masti, riba i meso sadrže 20 % proteina, ali s malo više masti.
Više proteina od leće imaju samo sojine klice i alfa-klice. Tijekom klijanja količina proteina povećava se u velikoj mjeri.
Usto, klice odlikuju i velikom kvalitetom proteina. Ti proteini već sadrže elemente koji se inače stvaraju u tijelu tek za vrijeme probave.
Zbog toga preporučujemo da sojine i alfa klice što češće jedete i to na kruhu od integralnog zrna. Klice možete uzgajati i sami, kod kuće u posebnim klijalištima.
Sve u svemu, preporučuje se jesti odmjerenu mješavinu životinjskih i biljnih bjelančevina, na primjer kruh od integralnog brašna i kozji sir, salatu od prosa uz piletinu ili nemasni svježi sir uz krumpir.
Čovjeku odgovara hrana sastavljena od mesa, ribe, mliječnih proizvoda, povrća i voća. Za metabolizam toliko važnih proteina organismu su potrebni vitamini, minerali i elementi u tragovima.
