U Japanu i Koreji heljda se uzgaja već barem IOOO godina. U Japanu se heljda jede u obliku tzv. soba rezanaca.
Iako smo heljdu svrstali u integralne žitarice, to je zapravo sjemenka povezana s biljnom obitelji rabarbara. U Americi se heljda najčešće povezuje s palačinkama od heljde.
Međutim, ta se biljka može koristiti i za kuhanje, na isti način kao i ostale integralne žitarice. I heljda ima nizak glikemijski indeks, što je još jedan važan čimbenik u borbi protiv ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )- a.
Otkriveno je da heljda zapravo sprečava formiranje ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a na kolagenu zahvaljujući visokom udjelu rutina. Rutin je flavonoid koji nalazimo i u crnome čaju i kori jabuke. Ipak, helj da je posebno bogat izvor toga antioksidansa. To važno otkriće znači da helj du možemo smatrati važnom namirnicom koja snažno djeluje protiv starenja i bora na koži, i koju treba redovito jesti.
Još jedna pozitivna osobina heljde je da ne sadrži gluten, zbog čega je siguran izbor za osobe koje su alergične na tu tvar ili imaju celijakiju. Ona također sadrži više bjelančevina nego riža, žito, proso ili kukuruz, a bogata je i esencijalnim aminokiselinama lizinom i argininom, koje nedostaju velikoj većini žitarica.
Dodatne dobrobiti od heljde
– U usporedbi s istinskim žitaricama belj da sadrži više vitamina i minerala.
– Heljda sadrži i do 10o posto više kalcija od drugih žitarica, bogata je vitaminom E i sadrži gotovo čitavu grupu vitamina B. Sadrži i jednostruko zasićene masne kiseline, one iste koje maslinova ulju daju nje-
gov zdravi profil.
– Odličan je izvor topivih vlakana, što pomaže u smanjenju razine kolesterola i smanjenju rizika od obolijevanja od raka debelog crijeva. .
– Ima velik udjel otpornog škroba koji e važan za zdravlje crijeva i povoljnu razinu šećera u krvi.
– U znatnoj mjeri smanjuje razinu glukoze u krvi, djelomično i zbog rijetkih ugljikohidratnjh sastojaka poznatih kao fagopyntoli (posebice D-chiro-inositol) kojima je heljda daleko najbogatija dosad poznata namimica.
– Snižava povišenj krvni tlak i razinu nepoželjnog kolesterola, a ujedno usporava proces debljanja. Nedavno se pokazalo da ekstrakt heljde znatno snižava razinu glukoze u krvi štakora oboljelih od dijabetesa, što je obećavajuće otkriće koje bi trebalo upućivati na nova slična istraživanja dijabetesa kod ljudi.
Prirodno zelena zemljoradnička imanja i plodonosni voćnjaci nude nam obilje materijala za borbu protiv ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )~a i protiv procesa starenja.
Sve voće i povrće koje navodimo bogato je antioksidansima, vlaknima, vitaminima i mineralima. Sadrži i niske udjele masti, kao i određene količine zdravih masti, pa stoga ne potiče nastajanje ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a.
Zbog svoje protuupalne aktivnosti, ove namirnice u svim organima gase I upalne procese koje pokreće ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE ).
Agrumi Kupus
Artičoke Limun
Avokado Lisnati kelj
Bambus, mladice Lubenice (sve vrste)
Biljne klice (svih vrsta) Luk (bijeli, crveni, zeleni, poriluk,
Bijela repa vlasac i sl.)
Bliwa Ljetne tikvice
Borovnice, kupine, jagode, Maslačak
maline (i ostalo srodno voće) Morske alge (nori, urami, hijiki,
Brokula wakame, dulse, kombu)
Bmsmca Obične tikvice
celer Paprika (zelena, crvena, naranča-
Cikorija sta, žuta. ali iljute papričice)
Cvjetača Patlidžan
Endívíja Potočarka
Grašak Prokulica
Repa, gorcica, tamna salata
Jabuka Brokula
Jeruzalemske artičoke Rotkvica
Kineski kupus Bok Choy Rutabaga (žuta repa)
Kelj Sparoge
Kelj pupčar Spmat
Kesten Tamnozelena salata
Kineski kupus Trešnja
Korijen celera Zlmska Salata
Krastavci Zeleni grah
Kruška Zimske tikvice
