Nažalost, situacija s pretilošću u Hrvatskoj nije puno drugačija od one u SAD-u. U skladu s rezultatima Prvog hrvatskog zdravstvenog projekta, u odrasloj populaciji (od 18 do 64. godine), prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25 – 30) imalo je 35% žena i 48% muškaraca.
A pretilo (ITM viši od 30) je bilo 15% žena i 31% muškaraca. Danas su ti podaci posve drukčiji pa se nalazimo među prvih pet zemalja
u Europskoj uniji. Tako da uistinu možemo govoriti o epidemijskim razmjerima debljine u Hrvatskoj, sa svim rizicima pridruženih bolesti, posebice bolesti krvnih žila (ateroskleroza) i dijabetesa tipa 2.
Prema tome, i u nas se odražavaju negativni trendovi sa Zapada pa se mirno može reći da je to visoka cijena ulaska stranih trgovačkih centara na naše tržište!
Posljednjih nekoliko godina u svakom gradu otvoreno ih je nekoliko, posebice u Zagrebu.
Kad čovjek jedanput stane iza kolica, počne kupovati i gurati silne namirnice u svoj hladnjak, on zapravo stvara skladište u kući, a što god donese to će i pojesti.
Djeca oponašaju odrasle osobito u ispijanju gaziranih napitaka i tako se rano stvaraju pogubne navike.
Koji su mogući uzroci te epidemije u svjetlu recesije i niske kupovne moći?
Nema čvrsto argumentiranih stajališta, ali pretpostavka je – prehrana pretežito ugljikohidratima i sjedeći način – života!
Gledanje televizije i ispijanje većih količina osvježavajućih gaziranih napitaka, a najčešće namirnice su – krumpir i kruh!
Nakon svakog europskog i svjetskog nogometnog prvenstva dramatično raste broj pretilih muškaraca zbog neumjerenog uživanja u pivu i raznim grickalicama.
