Bjelančevine su organski spojevi životinjskog ili biljnog podrijetla, a sastavni su dio strukture svih stanica organizma. Sastavljene su od mnogih aminokiselina.
Neke aminokiseline naše tijelo proizvodi samo, no većinu unosimo u organizam hranom. Bjelančevine dobivamo iz dva izvora:
– iz životinjskog izvora: meso, riba, sir, jaja i mlijeko
– iz biljnog izvora: soja, alge, bademi, lješnjaci, kikiriki i neke mahunarke.
Hrana dobivena iz biljnih izvora, s izuzetkom soje, uglavnom sadrži malo bjelančevina. Stoga takva hrana, sama za sebe, ne može potpuno zadovoljiti potrebe organizma.
Prehrana siromašna bjelančevinama, međutim, može prouzročiti ozbiljne posljedice: propadanje mišićnog tkiva, pojavu bora na koži te smanjenu otpornost prema bolestima.
U organizam bi trebalo unijeti oko 85 grama bjelančevina na dan. One su potrebne za proizvodnju krvnih stanica, za lučenje nekih hormona, zacjeljivanje rana, za održavanje napetosti (tonusa) mišića itd.
Ako čovjek koji se ne bavi fizičkim aktivnostima unosi u organizam prevelike količine bjelančevina, ostaci nerazgrađenih bjelančevina ostaju u organizmu i pretvaraju se u mokraćnu kiselinu, što je najčešći uzrok nastanka uloga (gihta).
